Menu
Menu
Osnivanje župe Brestje započelo je brigom pokojnog župnika župe Svih Svetih u Sesvetama, Petra Petrinca, koji je u kolovozu 1975. godine pokrenuo inicijativu za organizaciju vjeronauka i vjerskih obreda u naselju Novo Brestje. Cilj je bio olakšati sudjelovanje vjernicima, posebno djeci, zbog sigurnosnih izazova prilikom odlaska na vjeronauk i mise u Sesvete ili Retkovec. Iako tadašnji Mjesni odbor nije podržao tu zamisao, nastojanja su se nastavila.
Dana 10. prosinca 1976. godine, svećeničko vijeće Zagrebačke nadbiskupije donijelo je odluku o osnivanju župe Brestje, koju je 15. siječnja 1977. godine potvrdio kardinal Franjo Kuharić. Ubrzo je kupljena kuća u Ulici narcisa kao prostor za djelovanje župe, a njezino uređenje započeo je vlč. Josip Ćorić. Prvi župnik, vlč. Branko Picek, imenovan je 1978. godine, a prva misa slavljena je na Božić 1980., okupivši 150 vjernika.
Odluku o osnivanju župe Brestje donosi svećeničko vijeće Zagrebačke nadbiskupije 10. prosinca 1976., a potvrđuje Prvostolni Kaptol 15. siječnja 1977., s potpisom kardinala Franje Kuharića.
Vlč. Branko Picek imenovan je prvim župnikom 10. ožujka 1978., a prva misa održana je na Božić 1980. godine uz sudjelovanje 150 župljana.
S uspostavom samostalne Republike Hrvatske, mijenja se odnos prema Crkvi, a župa Brestje dobiva zemljište od 2300 m² i dozvolu za gradnju crkve u središtu naselja. Idejno rješenje crkve i župnog centra izradio je arhitekt Aleksandar Bašić, a gradnja je započela 4. travnja 1992. zahvaljujući nesebičnom angažmanu župljana i vodstvu župnika vlč. Branka Piceka.
Gradnju je izvodila tvrtka Međimurje – Inženjering, dok je kardinal Franjo Kuharić 2. svibnja 1993. blagoslovio temeljni kamen. Gotovo izgrađena crkva bila je blagoslovljena 7. svibnja 1995., a prve mise, iako u crkvi bez krova, slavljene su za Božić i Uskrs 1998. godine.
Liturgijska dvorana dimenzija je 22 x 27 x 13 m, dok zvonik visine 26 m ima križ od 12 m, blagoslovljen 6. lipnja 1999. godine. Iste godine pred Božić, pomoćni biskup Josip Mrzljak blagoslovio je tri zvona posvećena Majci Božjoj, svetom Josipu i svetom Antunu, koja su prvi put zazvonila 1. siječnja 2000.
Unutrašnjost crkve dovršena je 2002. godine. Oltarnu sliku Dobrog Pastira izradio je prof. Marijan Jakubin, dok je monumentalno raspelo izradio Mladen Iveković. Orgulje iz Passaua obnovljene su i blagoslovljene 12. svibnja 2002., kada su postavljene nove klupe, lustere i križni put.
Crkva s pet mramornih oltara posvećena je 2. svibnja 2004. pod vodstvom kardinala Josipa Bozanića. Prostor ispred crkve uređen je kamenim pločama i klupama, s kipom bl. Alojzija Stepinca, radom kipara Ante Jurkića, blagoslovljenim 17. svibnja 2007. godine.
Danas zajedništvo župe Dobrog Pastira u Brestju grade oko 8.500 duša te oko 2.000 obitelji.
Od srca HVALA svima, znanima i neznanima, za svaki dar uma i srca koji ste ugradili u naše župno zajedništvo. Gospodin vam uzvratio obiljem milosti, blagoslova i duhovne radosti! Svim našim pokojnim župljanima neka Dobri Pastir bude vječna radost. Počivali u miru Božjemu!
1978. – 2009. g.
2001. – 2006. g.
2006. – 2009. g.
2009. – 2018.
2013. –2020.
2018. –
Mt 11,28
Ime Brestje prvi se put spominje 1217. godine u darovnici hrvatsko-ugarskog kralja Andrije zagrebačkom prepozitu Cirijaku, gdje je navedena zemlja „tera Brest“. U stoljeću koje slijedi, Brestje se spominje 1328. godine u zapisima Kaptola stolnobiogradskog o posjedima stečenima darovanjem ili kupnjom. Statut Zagrebačkog Kaptola iz 1481. godine bilježi zamjenu tlake za novčanu daću kmetovima u Brestju. Popisi iz 16. stoljeća bilježe da je selo Brestje 1531. godine imalo 12 kmetova, a do 1598. broj se smanjio na samo četiri obitelji.
U 19. stoljeću Brestje je i dalje malo naselje – prema zapisima iz 1830. godine, koje je tada pripadalo župi Sesvete, selo je brojalo 69 duša katoličke vjere.
Sedamdesetih godina 20. stoljeća, u vrijeme industrijalizacije bivše Jugoslavije, dolazi do masovnog preseljavanja stanovništva iz ruralnih područja u gradove. Zbog jeftinog zemljišta i dostupnih poslova, Sesvete i okolna naselja, uključujući Brestje, brzo se šire. Tada u Brestju domove grade i mnogi Hrvati iz Bosne i Hercegovine. Nakon poplave u Zagrebu 1964. godine, na livadama između Starog Brestja i Dupca niče potpuno novo naselje – Novo Brestje.
Kako je stanovništvo raslo, crkve u Sesvetama i Retkovcu postale su premale za nove zajednice. Do kraja devedesetih Brestje se većinom sastojalo od obiteljskih kuća, gdje su zajedno živjele i po tri ili četiri generacije, dok je pastoralni i liturgijski život zajednice zahtijevao veći prostor.
Prvi val doseljavanja dogodio se tijekom Domovinskog rata. Prognozirani stanovnici iz ratom pogođenih područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine tražili su sigurno utočište, pa su mnogi započeli novi život upravo u Brestju.
Drugi val uslijedio je krajem devedesetih godina, kada su u Starom Brestju, prenamjenom zemljišta uz šumu Brestovečina i livade prema potoku Čučerska Reka, izgrađeni stambeni objekti.
Treći val naseljavanja dogodio se izgradnjom infrastrukture, poput Osnovne škole Brestje, otvorene 1999. godine, te ranije izgrađenih vrtića i župne crkve, čime je Brestje postalo privlačno mjesto za obitelji i stanovanje.
Zbirni podatak za područje mjesnog odbora Novo Brestje i dio područja mjesnog odbora Staro Brestje (sve ulice koje pripadaju župi Dobri Pastir Brestje).
Ulice iz Starog Brestja koje pripadaju župi Dobrog Pastira:
Ulice iz Novog Brestja koje pripadaju župi Dobrog Pastira:
Župa Dobrog Pastira – Brestje, osnovana 1977. godine, središte je vjerskog i zajedničkog života u Brestju. Dobri Pastir simbol je vjere, nade i ljubavi prema Bogu i bližnjima u srcu Brestja.
