Župa Dobroga Pastira, Ciklama 2a, 10360 Sesvete

Tel.: 2008 151

www.dobripastir.hr

E-mail:Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

RADNO VRIJEME ŽUPNOG UREDA  U SRPNJU I KOLOVOZU

Od utorka do petka od 18 do 18.30 sati, ili po dogovoru (098/684368)

Ili uz najavu na tel. 2008 151

Nedjeljom u srpnju i kolovozu mise su  u 7.30 i 9 sati (pučka misa),

i u 18.30 sati. 

Radnim danom i subotom misa je u 18.30 sati.

Klanjanje pred Presvetim oltarskim sakramentom je četvrtkom poslije mise

Ispovijed je svaki dan prije mise

ČITANJA: Pnz 30,10-14; Ps 69,14.17.30-31.33-34.36ab.37; Kol 1,15-20;

EVANĐELJE: Lk 10,25-37

Tko je moj bližnji?
U ono vrijeme: Neki zakonoznanac usta i, da Isusa iskuša, upita: »Učitelju, što mi je činiti da život vječni baštinim?« A on mu ­reče: »U Zakonu što piše? Kako čitaš?« ­Odgovori mu onaj: Ljubi Gospodina Boga svojega iz ­svega srca svoga, i svom dušom svojom, i svom snagom svojom, i svim umom svojim; i svoga bližnjega kao sebe samoga!« Reče mu na to Isus: »Pravo si odgovorio. To čini i živjet ćeš.« 

Ali hoteći se opravdati, reče on Isusu: »A tko je moj bližnji?« Isus prihvati i reče: »Čovjek neki silazio iz Jeruzalema u Jerihon. Upao među razbojnike koji ga svukoše i izraniše pa odoše ostavivši ga polumrtva. Slučajno je onim putem silazio neki svećenik, vidje ga i zaobiđe. A tako i levit: prolazeći onuda, vidje ga i zaobiđe. Neki Samarijanac putujući ­dođe do njega, vidje ga, sažali se pa mu pristupi i povije rane zalivši ih uljem i vinom. Zatim ga posa­di na svoje živinče, odvede ga u gostinjac i pobrinu se za nj. Sutradan ­izvadi dva denara, dade ih gostioničaru i reče: ’Pobrini se za njega. Ako što više potrošiš, isplatit ću ti kad se budem vraćao.’« »Što ti se čini, koji je od ove trojice bio bližnji onomu koji je upao među razbojnike?« On odgovori: »Onaj koji mu iskaza milosrđe.« Nato mu reče Isus: »Idi pa  i ti čini tako!«

Piše: prof. dr. sc. fra Anđelko Domazet (www.franjevci-split.hr)

U Isusovo vrijeme univerzalnost ljubavi nije bilo nešto po sebi razumljivo. Isus uzima za primjer Samaritanca jer je odnos između Židova i Samaritanaca u ono vrijeme bio sličan današnjem odnosu između Izraelaca i Palestinaca. Isus pojam 'bližnji' iz temelja proširuje.

Zašto se odmaramo? Od čega se to odmičemo? Gdje je taj prostor lišen briga i mora? Zar sama riječ ne kaže da je to vrijeme rezervirano za povlačenje u mir i tišinu –odmor?

Kako to da svaki sat proveden u bezbrižnosti i opuštenosti ostavlja pečat na licu osobe, a onda se i kasnije pretvara npr. u komplimentiranje kolega i prijatelja u stilu: «čini se da je nekome odmor godio?» Znamo da je našem tijelu potreban noćni odmor i da barem polovicu života prespavamo. Ali u ljetnim mjesecim na pameti nam je drugačija vrsta odmora. Nije potrebno raspravljati o važnosti zaustavljanja posla radi punjenja ispražnjenih baterija, ali moguće je raspravljati o načinima kako ćemo ih napuniti.

Cijela industrija SPA programa i tehnika mami nas na svojim ponudama obećavajući jedinstvo i sklad duše i tijela. Najlakše je napasti  i omalovažiti svu tu farmaceutsko-estetsko-turističku propagandu. Ako sam iskrena, i sama priznajem da nije lako odustati ili boriti se s osjećajem ugode kada se u nekom egzotičnom hotelu tik uz more na osobit način trude ugoditi svome gostu. Cilj dobre turističke ponude uvijek je aktivirati sva osjetila kako bi se gost osjećao kao u raju. A svatko želi doći u raj. (čitaj: vratiti se na plažu jer je pojam raja pretjerano bagateliziran u turističke svrhe). Pri tome ne želim potcijeniti napore naših djelatnika iz kulture i zanimljivih, ali nekako lakših ljetnih repertuara. Naravno, svaka čast iznimkama jer nije lako pijanistu ili cijelom orkestru briljirati na plus četrdeset..... U svakome slučaju,  čini mi se da većina nas ljeto doživljava kao savršenu priliku za isključivanje moždanih vijuga  i potpuno prepuštanje osjetilnoj čaroliji koja traje, ne do ponoći, nego dokle god se ne isprazne džepovi ....I što onda? Je li bilo u planu potrošiti svu ušteđevinu ili ne? Brige smo ostavili iza sebe na desetak dana, ali po povratku u realnost vrate se utrostručene? Sve samo zato jer smatramo da bez bezbrižnosti i trošenja novaca na ugađanje našim osjetilima ne možemo kvalitetno provesti vrijeme? Znamo li se mi uopće odmarati? Je li naš odmor slika iz grafički prekrasno dizajniranih poziva ili je naš odmor izazov i prilika za nešto drugo? Što  je to drugo ovisi o tome kakve su nam životne prilike – jesmo li udani i oženjeni, imamo li djecu ili ne, mladi ili u zrelim godinama itd?

            Isus Krist je ustanovio euharistijsku žrtvu svoga tijela i krvi kao zalog svoga budućeg dolaska. Ostavio nam je samoga sebe u svetohraništu da možemo dolaziti na susrete sa njim i da mu se možemo klanjati. U klanjanju vjera podrazumijeva dijaloški odnos - razgovor između Boga i čovjeka. U klanjanju  spoznajemo svoj poziv i poslanje da poput Isusa  u svome okruženju ljubimo ljude i da im služimo.

          Tako i mi, župljani župe Dobroga Pastira, imamo mogućnost našega osobnog razgovora sa svojim Bogom svakoga  četvrtka od 19 sati poslije mise. Klanjanje započinjemo prigodnom pjesmom, potom slijede meditativni tekstovi, molitve vjernika  ili prigodna litanija. Svaki prvi četvrtak u mjesecu je klanjanje pred Presvetim u TIŠINI, da se  još sabranije možemo obratiti svome Isusu i iznijeti mu svoje zahvale i radosti, ali i prošnje, brige...

          Cilj ovoga čina je da odemo s klanjanja promijenjeni, novi ljudi, ojačani u svojoj samosvijesti, ohrabreni i potaknuti na rad za Isusovu stvar, za projekt života prema njegovoj zamisli u Kraljevstvu Božjem. To bi trebao biti poziv svim vjernicima Župe Dobroga Pastira za aktivnije sudjelovanje kod klanjanja: molitva , pjesma i zajednički osjećaj pripadnosti Gospodinu našem Isusu Kristu - NEPROCJENJIV DAR!!!

U 2018. godini krštene su 43 djevojčice (od 104 krštenih), a imenovane su sa čak 33 različita  imena.

Devet imena se prvi puta javlja od osnutka župe

Ukupno su od 1979. do 2019. godine krštene 1843 djevojčice  (od 3731 krštenih).

Nose 262 različitih imena od kojih se 116 pojavljuje samo jednom.

Sve češće se djeci daju dva imena.

Najviše je djevojčica kršteno 1998. godine - 71 od 122.

Najviše imena je sa početnim slovom M=39, A=30, L=18, K=15, T=15...

Neka od neuobičajenih imena: Bianca, Chiara, Lia, Kjara, Gracia; Nikol, Nicole,  Yulia; Yasmin(a), Vimen, Riva, Ruta, Patrizzia,

Maša, Mišela, Mikkela, Michell, Gaia, Emily, Erike, Ora, Sarah, Svemirka, Enisa.                   

 Najčešća muška imena u   župi  Dobroga Pastira Brestje 2018. godine

U 2018. godini kršten je 61 dječak (od 104 krštenih), a imenovani su sa 34 različita imena.

Ukupno je od 1979. do 2019. godine kršteno 1888 dječaka. (od 3731 krštenih).

Nose 222 različita imena od kojih se 91 pojavljuje samo jednom.

Najviše je krštenih dječaka bilo 1997. godine – 71 od 132.

Najviše imena je sa početnim slovom M=33, D=20, A=17, S=14, V=13, T=12..

Sve češće se djeci daju dva pa i tri imena.

Imenom Ivan nije imenovan ni jedan dječak samo 2011. godine.

Neka od neuobičajenih imena: Alex, Andreas, Carlo, Ian, Kai, Sandy, Pierre, Patrizio, Pasckal,Patrick, Michael, Matteo, Marcco, Montan, Mirel, Noel, Lucca, Enrique, Enzo, Ettore, Nick, Timon, Tian, Tristan, Santo .

Imena koja završavaju sa mir i slav gotovo su nestala, Tomislav, Miroslav, Krunoslav, Vjekoslav, Zvonimir, Tihomir, Trpimir, Branimir...

Pravilo je: jedna nakana – jedna misa, a u toj nakani može se moliti za više osoba ili za cijelu obitelj. Mise na kolektivne nakane odobreno je slaviti utorkom i petkom.