Župa Dobroga Pastira, Ciklama 2a, 10360 Sesvete

Tel.: 2008 151

www.dobripastir.hr

E-mail:Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

RADNO VRIJEME ŽUPNOG UREDA  

Od utorka do petka od 17 do 18 sati, te utorkom i petkom od 8 do 9 sati.

Ili uz najavu na tel. 2008 151

Nedjeljom su mise u 7.30; 9; 11 sati (pučka misa), i u 18.30 sati. 

Radnim danom i subotom misa je u 18.30 sati.

Klanjanje pred Presvetim oltarskim sakramentom je četvrtkom poslije mise

Ispovijed je svaki dan prije mise

USKRS – NEDJELJA

USKRSNUĆA GOSPODINOVA

Iv 20, 1-9 

Trebalo je da Isus ustane od mrtvih. 

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu 

    Prvog dana u tjednu rano ujutro, još za mraka, dođe Marija Magdalena na grob i opazi da je kamen s groba dignut. Otrči stoga i dođe k Šimunu Petru i drugom učeniku, kojega je Isus ljubio, pa im reče: »Uzeše Gospodina iz groba i ne znamo gdje ga staviše.«

    Uputiše se onda Petar i onaj drugi učenik i dođoše na grob. Trčahu obojica zajedno, ali onaj drugi učenik prestignu Petra i stiže prvi na grob. Sagne se i opazi povoje gdje leže, ali ne uđe. Uto dođe i Šimun Petar koji je išao za njim i uđe u grob. Ugleda povoje gdje leže i ubrus koji bijaše na glavi Isusovoj, ali nije bio uz povoje, nego napose svijen na jednome mjestu.

    Tada uđe i onaj drugi učenik koji prvi stiže na grob i vidje i povjerova. Jer oni još ne upoznaše Pisma da Isus treba da ustane od mrtvih.

Riječ Gospodnja.

Zašto u Crkvi blagdan Božanskog Milosrđa?

Bl. Mihael Sopoćko, ispovjednik sv. Faustine i ostvaritelj svih Isusovih molbi izrečenih redovnici, obrazlaže nužnost slavljenja Božjega Milosrđa u liturgiji na prvu nedjelju iza Uskrsa. Smatra da se danas u svijetu niječe postojanje Boga i zato pada moral, osjećaj pravednosti i odgovornost za počinjena djela. U stvarnosti gomilanja grijeha čovjeku je nužno približiti Boga u njegovu najvećem primatu, a to je njegovo neizrecivo milosrđe, jer ta istina raspršuje ljudsko nepovjerenje prema svom Stvoritelju. Sam je Isus rekao sv. Faustini: "Ja želim da blagdan Milosrđa postane utočište i zaklon svim dušama, posebno jadnim grešnicima." "Usprkos mojoj gorkoj muci, propadaju duše. Dajem im posljednje sidro spasa. To je svetkovina moga milosrđa." 

Zašto blagdan na Bijelu nedjelju?

Blaženik smatra da je slavljenje blagdana Božanskog Milosrđa u liturgiji odgovor na duhovne potrebe vjernika Katoličke crkve, koja je uvijek crpila istinu iz Božje Objave, koju je stavljala pred oči vjernika kao uzor za nasljedovanje i u službi opravdanja i posvećenja. Isus je inzistirao da se ovaj blagdan slavi na prvu nedjelju iza Uskrsa. Bl. M. Sopoćko vidi u tome tijesnu povezanost vazmenih otajstava s ovim blagdanom. Kaže da na završetku vazmene osmine trebamo gledati na ova otajstva kroz prizmu milosrđa. Taj je dan za nas prilika da na osobit način zahvalimo za mogućnost spasenja po Kristovoj muci i uskrsnuću. Do dandanas prvu nedjelju iza Uskrsa zovemo Bijelom nedjeljom. Razlog je taj što su u prvim stoljećima Crkve novokrštenici nosili bijelu odjeću od dana svog krštenja (Velika subota) do prve nedjelje iza Uskrsa, a s njom je završavala uskrsna osmina. Zato je liturgija Bijele nedjelje ukazivala na sakrament krštenja, a liturgija Riječi na sakrament ispovijedi. Po njima Krist uprisutnjuje pashu prema svakom čovjeku, i zato su sakramenti razlog slavljenja Božjeg Milosrđa koje je objavljeno o otkupljenju čovjeka. Čin Kristova otkupljenja nikako se ne može odvojiti od djela milosrđa. Duhovnik sv. Faustine tvrdi da je Crkva na Veliki petak zauzeta razmatranjem Kristove muke i smrti, a na sam Uskrs raduje se Gospodinovoj pobjedi nad svakim zlom te nema ovih dana dovoljno prostora za izražavanje veličine Božjeg Milosrđa kao glavnog motiva Otkupljenja. Nema ovdje također mjesta da možemo dostatno zahvaliti Milosrdnom Isusu za ustanovljenje svetih sakramenata po kojima se događa naše otkupljenje. 

Koji su plodovi slavljenja blagdana?

Isus je rekao tajnici svoga milosrđa: "Tog dana otvorena je nutrina mojeg milosrđa, izlijevam cijelo more milosti na duše koje se približe k izvoru moga milosrđa. (...) Neka se nijedna duša ne boji približiti k meni, pa makar njezini grijesi bili crveni kao skrlet. Moje milosrđe je tako veliko da ga u cijeloj vječnosti ne može proniknuti nijedan razum, ni ljudski niti anđeoski."

Bl. M. Sopoćko kaže da će slavljenje blagdana Božanskog Milosrđa donositi sljedeće plodove kod osoba koje ga budu slavile: vlastito posvećenje (spoznaja Boga Milosrđa vodi do kršćanske savršenosti), obraćenje grešnika (napose onih koje sumnjaju o svom spasenju), pobuđuje pouzdanje u Božje Milosrđe i njegovo nasljedovanje, potiče na zahvaljivanje za obilje primljenih Božjih milosti. 

Kako svečano proslaviti blagdan?

Milosrdni Isus je molio da se pripremamo za taj blagdan devetnicom - moleći krunicu Božanskog Milosrđa, koja počinje na Velik petak. Sam je Isus izdiktirao nakane: za grešnike, svećenike i Bogu posvećene osobe, pobožne i vjerne duše, pogane i one koje ga još ne znaju, heretike i odijeljenu braću, djecu i ponizne duše, štovatelje Božjeg Milosrđa, duše u čistilištu i ohladnjele duše. Bl. M. Sopoćko vidi složenost tih nakana s molitvama liturgije Velikog petka. Isus želi da uronimo cijelo čovječanstvo u "more njegova milosrđa".

Bilo bi poželjno, po Isusovim riječima upućenim sv. Faustini, da se na taj dan izloži za javno štovanje slika Milosrdnog Isusa, a svećenici propovijedaju o njegovu velikom i nedokučivom milosrđu. Osobno sam uvjerena da niti sam sv. Antun Padovanski ne bi odolio Isusovim molbama kad se radi o naviještanju neizmjerne Božje ljubavi čovječanstvu koje gubi nadu i smisao svoga života.

            Isus Krist je ustanovio euharistijsku žrtvu svoga tijela i krvi kao zalog svoga budućeg dolaska. Ostavio nam je samoga sebe u svetohraništu da možemo dolaziti na susrete sa njim i da mu se možemo klanjati. U klanjanju vjera podrazumijeva dijaloški odnos - razgovor između Boga i čovjeka. U klanjanju  spoznajemo svoj poziv i poslanje da poput Isusa  u svome okruženju ljubimo ljude i da im služimo.

          Tako i mi, župljani župe Dobroga Pastira, imamo mogućnost našega osobnog razgovora sa svojim Bogom svakoga  četvrtka od 19 sati poslije mise. Klanjanje započinjemo prigodnom pjesmom, potom slijede meditativni tekstovi, molitve vjernika  ili prigodna litanija. Svaki prvi četvrtak u mjesecu je klanjanje pred Presvetim u TIŠINI, da se  još sabranije možemo obratiti svome Isusu i iznijeti mu svoje zahvale i radosti, ali i prošnje, brige...

          Cilj ovoga čina je da odemo s klanjanja promijenjeni, novi ljudi, ojačani u svojoj samosvijesti, ohrabreni i potaknuti na rad za Isusovu stvar, za projekt života prema njegovoj zamisli u Kraljevstvu Božjem. To bi trebao biti poziv svim vjernicima Župe Dobroga Pastira za aktivnije sudjelovanje kod klanjanja: molitva , pjesma i zajednički osjećaj pripadnosti Gospodinu našem Isusu Kristu - NEPROCJENJIV DAR!!!

U 2018. godini krštene su 43 djevojčice (od 104 krštenih), a imenovane su sa čak 33 različita  imena.

Devet imena se prvi puta javlja od osnutka župe

Ukupno su od 1979. do 2019. godine krštene 1843 djevojčice  (od 3731 krštenih).

Nose 262 različitih imena od kojih se 116 pojavljuje samo jednom.

Sve češće se djeci daju dva imena.

Najviše je djevojčica kršteno 1998. godine - 71 od 122.

Najviše imena je sa početnim slovom M=39, A=30, L=18, K=15, T=15...

Neka od neuobičajenih imena: Bianca, Chiara, Lia, Kjara, Gracia; Nikol, Nicole,  Yulia; Yasmin(a), Vimen, Riva, Ruta, Patrizzia,

Maša, Mišela, Mikkela, Michell, Gaia, Emily, Erike, Ora, Sarah, Svemirka, Enisa.                   

 Najčešća muška imena u   župi  Dobroga Pastira Brestje 2018. godine

U 2018. godini kršten je 61 dječak (od 104 krštenih), a imenovani su sa 34 različita imena.

Ukupno je od 1979. do 2019. godine kršteno 1888 dječaka. (od 3731 krštenih).

Nose 222 različita imena od kojih se 91 pojavljuje samo jednom.

Najviše je krštenih dječaka bilo 1997. godine – 71 od 132.

Najviše imena je sa početnim slovom M=33, D=20, A=17, S=14, V=13, T=12..

Sve češće se djeci daju dva pa i tri imena.

Imenom Ivan nije imenovan ni jedan dječak samo 2011. godine.

Neka od neuobičajenih imena: Alex, Andreas, Carlo, Ian, Kai, Sandy, Pierre, Patrizio, Pasckal,Patrick, Michael, Matteo, Marcco, Montan, Mirel, Noel, Lucca, Enrique, Enzo, Ettore, Nick, Timon, Tian, Tristan, Santo .

Imena koja završavaju sa mir i slav gotovo su nestala, Tomislav, Miroslav, Krunoslav, Vjekoslav, Zvonimir, Tihomir, Trpimir, Branimir...