Razmišljanje o župi Brestje započeo je župnik župe Svih Svetih u Sesvetama, pokojni Petar Petrinec. U kolovozu 1975. godine piše zamolbu Odboru Mjesne zajednice Novo Brestje da se omogući održavanje vjeronauka i vjerskih obreda i da se rastereti crkva u Sesvetama koju su ispunili doseljenici. Kao razlog navodi brigu za djecu jer je bilo slučajeva lakšeg i težeg ranjavanja prilikom odlaska u Sesvete ili Retkovec na vjeronauk i sv. misu. Savjet MZ Novo Brestje zaključuje da u naselju Novo Brestje nema potrebe za održavanjem vjeronauka ili bilo kakvih drugih vjerskih obreda.

        Odluku o osnivanju župe Brestje donosi svećeničko vijeće Zagrebačke nadbiskupije 10. prosinca 1976. godine. Tu odluku potvrđuje Prvostolni Kaptol zagrebački, 15. siječnja 1977., s potpisom tadašnjeg nadbiskupa zagrebačkog, blagopokojnog  Franje Kuharića (86/77). 

        Za potrebe župe kupljena je nedovršena kuća u ulici Milana Smetka 96 (danas Ulica narcisa) na ime vlč. Andrije Kišičeka, kapelana u župi  sv. Petra,  kao anonimne osobe za Sesvete (danas župnik župe Bezgrešnog začeća B. D. Marije u Lepoglavi).

Organizaciju župe započinje vlč. Josip Ćorić, kapelan u Sesvetama, (danas generalni vikar Sisačke biskupije, dekan Ivanićgradskog dekanata i župnik župe sv. Petra u Ivanić Gradu). Velečasni Josip je vrlo brzo. bez znanja tadašnjih vlasti, kuću poprilično uredio.

      Za prvog župnika imenovan je 10. ožujka 1978. tadašnji sesvetski kapelan, vlč. Branko Picek. Prva misa slavila se 25. prosinca 1980. godine u 18 sati. Misu je predslavio prečasni Petar Petrinec zajedno sa župnikom i 150 župljana. Sveta pričest prvi puta je proslavljena  21. lipnja 1981., a 20. svibnja 1984. župa dobiva ime Dobri Pastir – Brestje.

      Uspostavom samostalne Republike Hrvatske mijenja se odnos prema Crkvi. Nove vlasti imaju razumijevanja te se župi Brestje dodjeljuje zemljište veličine  2300 m2  i dozvola za gradnju crkve u središtu  naselja  Brestje. Idejno rješenje za crkvu i župni centar izradio je arhitekt, ing. Aleksandar  Bašić. Gradnja započinje 4. travnja 1992. godine nesebičnim zalaganjem župljana pod vodstvom tadašnjeg župnika, vlč. Branka Piceka.

      Građevinske radove izvodi Međimurje – Inženjering iz Čakovca.  Zagrebački nadbiskup, kard. Franjo Kuharić  blagoslovio je 2. svibnja 1993. godine temeljni kamen nove župne crkve, a  7. svibnja 1995. godine gotovo izgrađenu crkvu.

Prve mise u poluizgrađenoj crkvi, bez krova slavljene su za Božić i Uskrs 1998. g.

       Dužina liturgijske dvorane  je 22 m,  širina 27 m, a visina 13. m. Crkva ima zvonik visine 26 m s metalnom nadkonstrukcijom i križem  visine 12 m kojega je uzoriti kard. Franjo Kuharić blagoslovio 6. lipnja 1999. godine.  Pred Božić te iste godine mons. Josip Mrzljak, pomoćni biskup zagrebački, blagoslovio je tri  zvona koja su postavljena u toranj crkve.

       Zvona  posvećena Majci Božjoj, svetom Josipu i svetom Antunu prvi puta su zazvonila 1. siječnja 2000. godine. U svibnju  2002. godine  kompletirana je unutrašnjost crkve. Oltarnu sliku s likom Dobrog Pastira površine 24 m2, kao i pozadinu pokrajnjih oltara izradio je akademski slikar, prof. Marijan  Jakubin. 

Raspelo 3x2 m od hrastovine tehnikom duboreza izradio je Mladen Iveković, prim umjetnik.

        Na koru površine 140 m2  nalaze se orgulje s 13 registara, dva manuala i pedalama. Orgulje su demontirane i renovirane, a potječu iz grada Falkenberga kod Passaua u Njemačkoj.  Blagoslov i kolaudaciju orgulja predvodio je mons. Josip Mrzljak, pomoćni biskup zagrebački,  12. svibnja 2002. godine i tom su prigodom postavljene nove klupe s više od 500 sjedećih mjesta, ispovjedaonica, dva velika lustera  i  križni put. 

      U crkvi se nalazi pet mramornih oltara.

     Glavni oltar posvećen je Dobrom Pastiru, dva veća pokrajna oltara Majci Božjoj i sv. Josipu, a dva manja sv. Antunu i sv. Tereziji.  Drvene kipove izradila je Marija Franciska Rizvić (26. siječnja 2004. kip Majke Božje, 30. siječnja 2005. kip sv. Male Terezije, 13. lipnja 2005. kip sv. Antuna i 1. svibnja 2013. kip sv. Josipa). Crkva je popločena granitnim kamenom, ispod kojeg je instalirano podno grijanje. Liturgijski prostor krase mramorni tabernakul, krstionica, ambon te oltar u pokrajnjoj kapeli. 

  Kardinal Josip Bozanić je uz koncelebraciju dvadesetak svećenika i mnoštvo naroda posvetio crkvu 2. svibnja 2004. godine.

Prostor ispred crkve je uređen i popločen kamenom i s klupama u sredini kojega je kip bl. Alojzija Stepinca s djecom, rad akademskog kipara Ante Jurkića. Blagoslov kipa bl. Alojzija bio je 17. svibnja 2007. godine.

 

VAŽNIJI DATUMI IZ POVIJESTI ŽUPE:

10. 3 1978. g. dekret za upravitelja župe dobiva vlč. Branko Picek ( br.473/78)

4. 2. 1980. g. preko NDS (Nadbiskupski duhovni stol) traži se  od tadašnjih vlasti dozvola za služenje mise.

24. 11. 1980. g. traži se preko SUPa (Sekretarijat unutrašnjih poslova) Sesvete dozvola za Službu Božju - odgovora nema.

25. 12. 1980. g.  Prvu svetu misu na Božić u 18 sati predvodio je vlč. Petar Petrinec, dekan i župnik u Sesvetama

                           i vlč. Branko Picek upravitelj župe.  Vlast kažnjava župu i župnika.

20. 5. 1984. g. Nadbiskup zagrebački Franjo Kuharić imenovao je župu Dobri Pastir – Brestje

12. mj 1990. g.  dobiveno odobrenje od nove hrvatske vlasti te mjesto za gradnju crkve.

20. 3. 1992. g. dobivena dozvola za gradnju crkve

1. 4. 1992. g.  Započela gradnja crkve

2. 5. 1993. g.  Blagoslov kamena  temeljca – nadbiskup zagrebački, kardinal Franjo Kuharić

7. 5. 1995. g.  Blagoslov crkve – nadbiskup zagrebački, kardinal Franjo Kuharić

Za Božić i Uskrs 1998 g. slavljene mise u poluizgrađenoj crkvi, bez krova.

6. 6. 1999. g. Blagoslov zvonika i križa – nadbiskup zagrebački, kardinal Franjo Kuharić

Božić 1999. g.  Blagoslov zvona – pomoćni biskup mons.Josip Mrzljak

12. 5. 2002. g.  završena unutrašnjost crkve, postavljena oltarna slika i klupe, postaje križnoga puta  i lusteri,

                    blagoslov i kolaudacija orgulja – pomoćni biskup mons. Josip Mrzljak

2. 5. 2004. g.  posveta crkve – Nadbiskup zagrebački, kardinal Josip Bozanić

17. svibnja 2007. g. Blagoslov spomenika bl. Alojzija Stepinca s djecom, rad akademskog kipara Ante Jurkića.

                      Prostor ispred crkve je uređen i popločen kamenom, postavljene su klupe.

2009. g.  – obnovljena fasada

1. 5.  2013. Posvećen kip sv. Josipa

 

Svećenici koji su djelovali u župi:

Vlč. Branko Picek, župnik 1978. - 2009. g.

Vlč. mr. Robert Šreter  2001. – 2006. g.

Vlč. Ivica Zlodi,  2006. – 2009. g.

 

Vlč. Ivan Filipčić, župnik 2009. -

Vlč. dr. sc. Bruno Matos, župni vikar 2013. -

 

Danas zajedništvo  župe  Dobrog  Pastira  u  Brestju  grade  oko  8.500  duša te  oko  2.000  obitelji. 

 

Od srca HVALA svima, znanima i neznanima, za svaki dar uma i srca koji ste ugradili u naše župno zajedništvo. Gospodin vam uzvratio obiljem milosti, blagoslova i duhovne radosti! Svim našim pokojnim župljanima neka Dobri Pastir bude vječna radost. Počivali u miru Božjemu!

 

Demografski razvoj Brestja

 

          Ime  Brestje  prvi se puta spominje godine 1217. u darovnici hrvatsko-ugarskog kralja Andrije zagrebačkom prepozitu Cirijaku ( terram quas Baran decanus …, tera  BREST ).Stoljeće kasnije Kaptol stolnobiogradski izvješćuje o reambulaciji posjeda koje je stekao darovanjem ili kupnjom 1328 godine spominjući i … BREZTH.   Selo  Brestje  spominje se i u Statutu Zagrebačkog Kaptola koji 1481. godine zamjenjuje tlaku za novčanu daću kmetovima u Brestju.  Godine 1531 selo Brestje ima 12 kmetova, a pedesetak godina kasnije ( 1598. god. ) prema popisu u Brestju nastanjena su  4  kmeta:  Franjo Skulia, Andrija Sučić, Ivan Kovač i Đuro Stankovićev. Broj stanovnika vrlo polagano raste i 1830. godine kada se Brestje spominje kao selo župe Sesvete ima 69 duša katoličke vjere.

            Sedamdesetih godina prošlog stoljeća u tadašnjoj Jugoslaviji zbog industrijalizacije i razvoja gradova ljudi masovno napuštaju sela i dolaze u gradove. Prigradsko zagrebačko naselje Sesvete, a time i Brestje, zbog jeftinijeg zemljišta i lakog zapošljavanja brzo se širi i razvija. Tu svoje domove iz istih razloga u velikom broju  zasnivaju i Hrvati iz Bosne i Hercegovine. Nakon poplave u Zagrebu 1964. godine, na livadi između Starog Brestja i Dupca gradi se potpuno novo naselje - Novo Brestje...               Crkve u Sesvetama (Staro Brestje je pripadalo župi Svih Svetih do osnutka župe Brestje) i Retkovcu, kamo je pripadalo Novo Brestje do osnivanja nove župe, postaju premale. Do kraja devedesetih godina uglavnom su se gradile obiteljske kuće gdje uz roditelje ostaju živjeti i djeca. Tako u mnogim kućama nerijetko zajedno žive tri pa i četiri generacije. Župna kuća u Novom Brestju postala je pretijesna za pastoralni i liturgijski život zajednice.

             Drugi val naseljavanja dogodio se u Domovinskom ratu. Ljudi, prognani iz svojih domova ratom zahvaćenih područja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini grade kuće i započinju novi život na rubnim dijelovima Starog Brestja.

             Treći val doseljavanja zbio se krajem devedesetih godina prošloga stoljeća kada se gradi veći broj stambenih zgrada na  području Starog Brestja gdje su prenamjenom zemljišta pored šume Brestovečina i na livadama prema potoku Čučerska Reka stvorene velike građevinske površine. Preko puta crkve izgrađena je Osnovna škola Brestje koja je počela s radom 19. rujna 1999. g. Izgradnjom škole i uz već prije izgrađene vrtić te župnu crkvu Brestje postaje zanimljivo mjesto za stanovanje.

 

 

DMC Firewall is a Joomla Security extension!